Početna / Ishrana / Kako da ukrotite hormone koji izazivaju glad!

Kako da ukrotite hormone koji izazivaju glad!

Igor X Sport 06.11.2017.



Kada želite da smršate i postignete rekompoziciju masnih naslaga u mišiće, od izuzetne je važnosti da apetit držite pod kontrolom. Ono što mnogi ne shvataju, jeste da je osećaj gladi kontrolisan od strane hormona i neurotransmitera u telu.


Oni su glasnici u telu koji nisu pokrenuti samo od strane kalorija koje ste uneli, već i faktora nagrade (naš mozak hranu bogatu šećerom i mastima percipira kao nagradu), stres i slično. To znači da sredina u kojoj se nalazimo takođe utiče na to koliko ćemo i šta ćemo pojesti. Tako npr. Ručak među prijateljima koji su gojazni i više jedu, će povećati i Vaš kalorijski unos i količinu unete hrane.


Ovaj članak će Vam pomoći da razumete kako hormoni utiču na glad. Sa ovim informacijama nećete trebati pilule ili iscrpljujuću dijetu da se rešite viška masti. Umesto toga kreiraćete životni stil koji će Vam pomoći da kontrolišete glad i omogućite sebi izgled kakav zaslužujete jednom za svagda.


Kako je unos hrane regulisan?

Grelin

Kada je stomak prazan, događaju se kontrakcije u istom, što Vas podseća da trebate da jedete. Takođe se oslobađa hormon Grelin iz creva.

Grelin deluje dvojako, prvo, on stimuliše apetit uticajući na mozak da poveća osećaj gladi, drugo on utiče i na osećaj nagrade o kojoj smo gore već pisali. To je značajno, jer utiče na unos šećera i poslastica pravljene od istog što se naziva i emocionalna glad, telo želi da ga nagradimo nečim nezdravim.


Istraživači su ovo nazvali hedonistički zahtev za jelom, jer predstavlja zadovoljstvo (a ne zaista potrebu za hranom). Tako da se veoma lako može desiti da usled povećane količine grelina u telu krenete da konzumirate nezdravu hranu, kaloričnu hranu što može da poremeti Vaše ciljeve i značajno povećati kalorijski unos.


Insulin i Leptin


Insulin je hormon koji može da deluje tako da stimuliše glad, a u drugom slučaju da glad potpuno potisne, u zavisnosti u kakvoj se okolini nalazi. Onda kada je insulin povišen zbog povećane količine šećera u krvi, onda će smanjiti glad.

Dok onda kada je povišen, a nivo šećera u krvi nije visok (tj. kada se insulin nalazi u većoj količini u krvi onda kada za to zaista nije potrebno), onda će potsticati glad. Ovo se može videti kod dijabetičara i onih koji konzumiraju mnogo prerađenog šećera.


Šećer tako deluje na telo da pankreas luči previše insulina, stoga se nađe uvek višak istog što dovodi do ponovnog osećaja gladi, zato su ljudi koji jedu slatko, obično gladni posle istog obroka, dok se dijabetičari kunu da moraju pojesti nešto kada osete glad ili će umreti (to što osećaju je nagli pad šećera u krvi prouzrokovan problemom sa insulinom i hranom koju su do tada unosili koja ih je i dovela u taj položaj da osećaju malaksalost i neopisivu želju za slatkim).


Insulin odvodi šećer u krvi u masne ćelije ili u vidu hrane za mišiće ili jetru. U zavisnosti od stanja tela (insulinske osetljivosti) zavisi i gde će šećer biti poslat.


Leptin je hormon koji se luči iz masnog tkiva onda kada insulin miruje. On mozgu nalaže da smanji apetit i ubrza metabolizam kako bi se masti u telu trošile kao energija. Ovaj hormon je toliko jak da pokreće i druge hormone za smanjivanje apetita da mu pomognu u borbi protiv gojaznosti.


Ono što može da podstakne glad:

1.       Stres dovodi do usporavanja metabolizma, lakšeg skladištenja masti i povećanu želju za slatkim i kaloričnim obrokom.


2.       Oreksini (neurotransmiteri) u telu posle obroka punog šećera, čini da se osećamo lenjima i pokreće novi krug hormona koji će povećati osećaj gladi za istom vrstom hrane.


3.       Kada pijemo alkohol deluju druge vrste neurotransmitera koji nas čine gladnima, čak i onda kada to nismo i kada nam je stomak pun.


4.       Dinorfin je takav neurotransmiter koji nam povećava osećaj gladi onda kada se osećamo povređenim, te da bi nas telo „utešilo“ traži od nas da pojedemo nešto kalorično i nezdravo.


Ono što nam reguliše (smanjuje glad):

1.       Leptin (kada insulin nije stimulisan novom hranom) omogućava da se osećamo sitim.

2.       Hrana bogata proteinima, smanjuje apetit i osećaj gladi.

3.       Glukagon (hormon) se luči kada insulin miruje i pomaže u smanjenju osećaja gladi, ubrzavanju metabolizma i korišćenju masti kao energije.


Šta možete uraditi da biste smanjili osećaj gladi, ubrzali metabolizam i sagoreli višak masti?

1.       Izbegavajte proste šećere iz prerađene hrane (hrane iz „kutije“),

2.       Poboljšajte insulinsku osetljivost hranom bogatom proteinima poput, ribe, mesa, jaja, sira, koštunjavog voća i sl. I naravno povrćem!

3.       Spremajte hranu na maslinovom ulju ili puteru i kokosovom ulju, to će poboljšati ukus hrane (povećati osećaj sitosti) i pomoći ubrzavanju metabolizma.

4.       Smanjite broj obroka na 3 ili 2 i stvorite naviku da se hranite u isto vreme svakog dana.

5.       Smanjite stres meditacijom, šetnjom, pričom i smehom sa prijateljima, opuštanjem i slično.

6.       Trenirajte – ovo je možda i najbolji predlog, pored toga što ćete trošiti kalorije i poboljšati insulinsku osetljivost, sam trening će Vam pomoći da napravite bolji izbor hrane kako biste imali više efekta na istom i bolje izgledali.


X SPORT - Vitamin Shop